Profesionalni profil

Podatkovni inženjer / podatkovna inženjerka

Brz pregled

Podatkovni inženjeri oblikuju arhitekturu potrebnu za obradu, upravljanje i pohranu velikih količina podataka koje će podatkovni znanstvenici upotrebljavati za analizu. Osmišljavaju infrastrukturu i održavaju stjecanje i pohranu podataka kako bi se podaci iskoristili za stratešku prednost.

Tržište rada
Manjak u zemlji Austrija i još 8 zemalja
ELA/EURES 2025
Industrija
Digitalna tehnologija
Obrazovanje
Preddiplomski sveučilišni studij
21%
Otpornost Rezultat · 2026 (Što više, to bolje)
Preddiplomski sveučilišni studij 74% AI izloženost · 2026
Tržište rada

Gdje se traži ovo zanimanje

Prijavljeni manjak i višak radne snage, po godinama. Objavljuje se za skupine zanimanja, ne za pojedinačne nazive radnih mjesta.

Brojke obuhvaćaju Stručnjaci/stručnjakinje za informacijsku i komunikacijsku tehnologiju — 75 zanimanja, uključujući ovo.

10 od 14 s manjkom2025Svih 30 raste3.7Mradna mjesta do 2035.

Manjak: Austrija, Belgija, Bugarska, Cipar i još 6.

Najdulji manjak: Austrija, 3 godine.

Odaberite područje na karti kako biste vidjeli njegove podatke.

O ovom izvoru›

Izvor: ELA/EURES, manjak i višak radne snage. Podaci se objavljuju na razini skupine zanimanja i obuhvaćaju Europu. Izdanja se razlikuju po ustroju priloga i po obuhvaćenim zemljama, pa razlika među godinama ne znači uvijek da se tržište rada promijenilo. Zemlje u sivoj nisu prijavljene, što nije isto što i uravnoteženost.

Što ove riječi znače

Četiri stvari koje ovaj odjeljak prikazuje

Prijavljena potražnja
Prijavljena potražnja pokazuje navode li poslodavci da im trebaju ljudi za ovo zanimanje — riječ je o procjeni koju objavljuje nacionalno tijelo ili tijelo EU-a, a ne o brojčanom podatku.
U kojem smjeru ide
U kojem smjeru ide pokazuje u kojem se smjeru očekuje da će se zaposlenost u ovom zanimanju kretati tijekom sljedećih godina, na temelju službene projekcije.
Slobodna mjesta
Slobodna mjesta pokazuju koliko se otprilike otvara radnih mjesta — zbog rasta i zbog ljudi koji napuštaju to zanimanje.
Uobičajena plaća
Uobičajena plaća pokazuje koliko ljudi u ovom zanimanju obično zarađuju ondje gdje izvor objavljuje taj podatak. Ako je podatak prazan, to ne znači da se posao ne plaća; znači da ga nitko ne objavljuje za to mjesto.

Mjera se izostavlja kada je nitko ne objavljuje za to mjesto, umjesto da se prikaže kao nula.

Na koju stranu tržište naginje

U vašu korist
Više slobodnih mjesta nego tražitelja — poslodavci se natječu za kandidate.
Uravnoteženo
Slobodna mjesta i tražitelji približno su izjednačeni.
Konkurentno
Više tražitelja nego slobodnih mjesta — očekujte konkurenciju.
Proturječni podaci
Izvori se ne slažu ili u istoj skupini zanimanja negdje nedostaje ljudi, a drugdje ih je višak.

Svaki izvor rezultat svrstava u jednu od ove četiri kategorije: U vašu korist, Uravnoteženo, Konkurentno ili Proturječni podaci, pa trebate naučiti samo jedan skup naziva. Razlikuju se dokazi koji stoje iza toga, a oni su navedeni ispod svake kategorije — izmjereni omjer slobodnih mjesta i tražitelja posla ili procjena koju objavljuje nacionalno tijelo.

Kako se ovo zanimanje uspoređuje s drugim zanimanjima u istoj zemlji

Snažna
Među najjačima u državi that country
Dobra
Jače od većine zanimanja u državi that country
Mješovita
Otprilike uobičajeno za državu that country
Slaba
Slabije od većine zanimanja u državi that country

Ovo je poredak unutar jedne zemlje, a ne ocjena koju možete uspoređivati preko granica — registri na kojima se podaci temelje u dvjema zemljama obuhvaćaju različite ljude, pa isti broj u svakoj zemlji znači nešto drugo. Zato se zanimanje može ubrajati među najjača u zemlji, a ipak biti označeno kao Konkurentno: predvodi područje na tržištu koje je u cjelini pretrpano.

Odakle dolaze ovi podaci

Svaki podatak objavljuje nacionalni statistički ured, javna služba za zapošljavanje ili tijelo EU-a, a na svakoj je kartici naveden izvor i razdoblje na koje se podatak odnosi. U nekim se mjestima podaci prikupljaju mjesečno, a u drugima se procjenjuju jednom ili dvaput godišnje, pa dva mjesta na istoj karti mogu opisivati različite trenutke — datum je uvijek naveden.

Ništa od ovoga ne predviđa izglede pojedinca. Opisuje tržište.

Prijavljena potražnja · Uobičajena plaća · U kojem smjeru ide (Hrvatska, Slovenija, Austrija, Njemačka, Italija, Irska)
Prijavljena potražnja · Uobičajena plaća · U kojem smjeru ide
Prijavljena potražnja Uobičajena plaća U kojem smjeru ide
Hrvatska Prijavljen manjak ELA/EURES 2022 * — +96,6% 2023–2035 · Cedefop 2026 *
Slovenija Prijavljen manjak ELA/EURES 2025 * — +60,9% 2023–2035 · Cedefop 2026 *
Austrija Prijavljen manjak ELA/EURES 2025 * — +48,8% 2023–2035 · Cedefop 2026 *
Njemačka Prijavljen manjak ELA/EURES 2024 * — +15,6% 2023–2035 · Cedefop 2026 *
Italija Nije prijavljeno — +40% 2023–2035 · Cedefop 2026 *
Irska Prijavljen manjak ELA/EURES 2025 * — +32,3% 2023–2035 · Cedefop 2026 *

* Objavljuje se za skupine zanimanja, ne za pojedinačne nazive radnih mjesta.

Pružate li karijerno savjetovanje učenicima, klijentima ili zaposlenicima? Upotrijebite ove podatke o zanimanju u svojoj organizaciji.

NexFuture™

Budućnost za podatkovni inženjer / podatkovna inženjerka

podatkovni inženjer / podatkovna inženjerka ulazi u razdoblje transformacije. S 42% izloženošću AI alatima, ova uloga se ne zamjenjuje, već razvija. Svladavanje novih digitalnih alata bit će ključ za uspjeh.

Kako se računaju ovi rezultati?

Indeks otpornosti (0–100) procjenjuje koliko je ovo zanimanje strukturalno zaštićeno od automatizacije i AI ometanja, temeljen na analizi na razini zadataka. Viši rezultati znače više zadataka koji zahtijevaju ljudsku prosudbu. AI izloženost prikazuje procijenjeni postotak radnih sati koje bi trenutačne AI mogućnosti mogle zahvatiti. Ovo su strukturalni pokazatelji izvedeni iz modela, ne predviđanja o individualnoj sigurnosti posla.

Igraj budućnost
Kako bi se podatkovni inženjer / podatkovna inženjerka mogao promijeniti kako usvajanje umjetne inteligencije raste?

Nekoliko područja zadataka može se pomaknuti prema tijekovima rada potpomognutim umjetnom inteligencijom, tako da ponovna vještina postaje važnija.

Značajna transformacija na razini zadataka procjenjuje se za 9 godina (oko 2035) prema odabranom scenariju „Očekivano“.
~15%
Otpornost
Rizik automatizacije
EXP~80%
Ljudski rub
MOAT~20%

Ilustrativni scenarij na temelju automatizacije zadataka — nije prognoza. Vrijednosti se zaokružuju što gledate dalje unaprijed.

2026
2031
2040
Brzina usvajanja umjetne inteligencije:

Procjena na temelju modela. Koristite ga kao signal za planiranje, a ne jamstvo.

Kako AI može promijeniti ovu ulogu

Deterministička interpretacija trenutnih signala uloga na temelju modela — nije jamstvo zamjene.

21% U ljudskom vlasništvu

Što još ovisi o ljudima

Većina zadataka ovdje podržana je umjetnom inteligencijom, a nije isključivo ljudska.

Ljudska prednost Da biste ostali ispred u ovoj ulozi, fokusirajte se na skladište podataka i modeli podataka. Ove vještine usmjerene na čovjeka najteže je AI replicirati u sljedećih 20 godina.
42% Asist

Gdje AI može postati kopilot

  • provoditi smanjenje dimenzija
  • razviti aplikacije za obradu podataka
  • upravljati IKT arhitekturom podataka
74% Automatizirati

Zadaci koji su najviše izloženi automatizaciji

  • obrađivati podatke
  • upravljati istraživačkim podacima
  • koristiti se tehnikama za obradu podataka
Detaljna analiza

Vitalni znakovi i AI vektori

Vektori izloženosti umjetnoj inteligenciji

0-100%
AI / strojno učenje 42%

Izloženost AI-podržanoj analizi, prepoznavanju uzoraka i zadacima prediktivnog modeliranja

Generativna AI 3%

Izloženost generiranju sadržaja, kreativnom povećanju i alatima velikih jezičnih modela

Robotska i fizička automatizacija 0%

Izloženost fizičkoj automatizaciji, robotici i pomicanju zadataka vođenom senzorima

Kognitivni softver 0%

Izloženost automatizaciji toka rada, softveru za podršku odlučivanju i digitalizaciji procesa

Tehnički detalji
Metodologija: NexFuture v3.0 Izvori: O*NET® 30.3, ESCO v1.2.1 Ažurirano: lis 2026.

NexFuture v3.0 procjenjuje izloženost automatizaciji izravno iz ESCO-ovih ključnih skupina vještina, ponderiranu masom vještina i kalibriranu prema stručnim sidrima. Rezultati su vjerojatnosne procjene, ne jamstva. Za potpune pojedinosti pogledajte NexFuture metodološku bijelu knjigu.

Mjeri izloženost automatizaciji. Ne mjeri plaću, potražnju ni koliko poslova postoji u vašoj blizini.

Dan u životu

Što ljudi u ovoj ulozi obično rade

Digitalna tehnologija

Dan u životu

Tipičan dan kao podatkovni inženjer / podatkovna inženjerka

09
09:00 · jutro
razviti aplikacije za obradu podataka
Izraditi prilagođeni softver za obradu podataka odabirom i upotrebom odgovarajućeg jezika računalnog programiranja kako bi IKT sustav proizveo tražene proizvode koji se temelje na očekivanom unosu.
10
10:30 · Sredina jutra
implementirati tehnike skladištenja podataka
Primjenjivati modele i alate kao što su mrežna analitička obrada (OLAP) i mrežna obrada transakcija (OLTP) radi integriranja strukturiranih ili nestrukturiranih podataka iz izvora kako bi se stvorio središnji depozitorij povijesnih i aktualnih podataka.
12
12:00 · podne
projektirati baze podataka u oblaku
Primjenjivati načela projektiranja za prilagodljive, elastične, automatizirane, labavo povezane baze podataka u kojima se upotrebljava infrastruktura oblaka. Nastojati ukloniti svaki pojedinačni uzrok kvara distribuiranim dizajnom baze podataka.
14
14:00 · poslijepodne
upravljati IKT arhitekturom podataka
Nadzirati propise i upotrebljavati IKT tehnike radi definiranja strukture informacijskih sustava i radi upravljanja prikupljanjem, pohranom, konsolidacijom, rasporedom i upotrebom podataka u organizaciji.
15
15:30 · Kasno popodne
upravljati podatcima
Upravljati svim vrstama podatkovnih resursa tijekom njihova životnog ciklusa provođenjem profiliranja, raščlanjivanja, normizacije, sanacije identiteta, čišćenja, poboljšanja i revizije podataka. Osigurati da podatci odgovaraju svrsi upotrebom specijaliziranih IKT alata kako bi se ispunili kriteriji kvalitete podataka.
17
17:00 · Zaključak
utvrditi podatkovne procese
Upotrebljavati IKT alate za primjenu matematičkih, algoritamskih ili drugih postupaka za manipulaciju podatcima kako bi se stvorile informacije.

Redoslijed zadataka je ilustrativan. Pojedini dani variraju.

Vještine i znanja

Što vam je potrebno za ovaj posao

Vještine, znanja i alati koje ova uloga zahtijeva — te osobine i nagrade koje s njom dolaze.

Bitne vještine
upravljanje digitalnim podacima te njihovo prikupljanje i pohranjivanje
  • koristiti se tehnikama za obradu podataka

    Prikupljati, obrađivati i analizirati relevantne podatke i informacije, pravilno pohranjivati i ažurirati podatke te predstavljati podatke s pomoću grafikona i statističkih dijagrama.

  • utvrditi podatkovne procese

    Upotrebljavati IKT alate za primjenu matematičkih, algoritamskih ili drugih postupaka za manipulaciju podatcima kako bi se stvorile informacije.

  • upotrebljavati baze podataka

    Upotrebljavati softverske alate za upravljanje i organizaciju podataka u strukturiranom okruženju koje se sastoji od atributa, tablica i veza radi izvršavanja upita i izmjene pohranjenih podataka.

  • upravljati kvantitativnim podacima

    Prikupljati, obrađivati i predstavljati kvantitativne podatke. Koristiti odgovarajuće programe i metode za potvrđivanje, organiziranje i tumačenje podataka.

  • pohranjivati digitalne podatke i sustave

    Upotrebljavati softverske alate za arhiviranje podataka kopiranjem i izradom sigurnosne kopije kako bi se osigurala njihova cjelovitost i spriječio gubitak podataka.

  • implementirati tehnike skladištenja podataka

    Primjenjivati modele i alate kao što su mrežna analitička obrada (OLAP) i mrežna obrada transakcija (OLTP) radi integriranja strukturiranih ili nestrukturiranih podataka iz izvora kako bi se stvorio središnji depozitorij povijesnih i aktualnih podataka.

upravljanje informacijama
  • upravljati istraživačkim podacima

    Proizvoditi i analizirati znanstvene podatke koji proizlaze iz kvalitativnih i kvantitativnih istraživačkih metoda. Pohranjivati i održavati podatke u istraživačkim bazama podataka. Podupirati ponovnu uporabu znanstvenih podataka i biti upoznat s načelima otvorenog pristupa podacima.

  • stvarati skupove podataka

    Generirati prikupljanje novih ili postojećih povezanih skupova podataka koji su sastavljeni od odvojenih elemenata, ali se njima može upravljati kao jednom jedinicom.

  • upravljati podatcima

    Upravljati svim vrstama podatkovnih resursa tijekom njihova životnog ciklusa provođenjem profiliranja, raščlanjivanja, normizacije, sanacije identiteta, čišćenja, poboljšanja i revizije podataka. Osigurati da podatci odgovaraju svrsi upotrebom specijaliziranih IKT alata kako bi se ispunili kriteriji kvalitete podataka.

programiranje računalnih sustava
  • provoditi smanjenje dimenzija

    Smanjiti broj varijabli ili značajki za skup podataka u algoritmima strojnog učenja metodama kao što su analiza glavnih komponenti, matrična faktorizacija, metode autokodiranja i ostalo.

  • razviti aplikacije za obradu podataka

    Izraditi prilagođeni softver za obradu podataka odabirom i upotrebom odgovarajućeg jezika računalnog programiranja kako bi IKT sustav proizveo tražene proizvode koji se temelje na očekivanom unosu.

dizajniranje sustava ili aplikacija ikt-a
  • upravljati IKT arhitekturom podataka

    Nadzirati propise i upotrebljavati IKT tehnike radi definiranja strukture informacijskih sustava i radi upravljanja prikupljanjem, pohranom, konsolidacijom, rasporedom i upotrebom podataka u organizaciji.

  • projektirati baze podataka u oblaku

    Primjenjivati načela projektiranja za prilagodljive, elastične, automatizirane, labavo povezane baze podataka u kojima se upotrebljava infrastruktura oblaka. Nastojati ukloniti svaki pojedinačni uzrok kvara distribuiranim dizajnom baze podataka.

unošenje i preoblikovanje informacija
  • obrađivati podatke

    Unositi informacije u sustav za pohranu i dohvat podataka pomoću postupaka kao što su skeniranje, ručni unos podataka ili elektronički prijenos podataka radi obrade velikih količina podataka.

Područja znanja & Softver i tehnologije
Područja znanja
  • modeli podataka

    Tehnike i postojeći sustavi koji se upotrebljavaju za strukturiranje podatkovnih elemenata i prikaz međusobnih odnosa te metode za tumačenje podatkovnih struktura i odnosa.

  • nestrukturirani podaci

    Informacije koje nisu raspoređene na prethodno definiran način ili nemaju prethodno definiran model podataka te ih je teško razumjeti i u njima pronaći obrasce bez upotrebe tehnika kao što je rudarenje podataka.

  • podatkovna memorija

    Fizički i tehnički koncepti o tome kako se digitalna podatkovna memorija organizira u određenim shemama lokalno, kao što su tvrdi diskovi i memorije s izravnim pristupom (RAM) te daljinski, putem mreže, interneta ili oblaka.

  • sustavi upravljanja bazama podataka

    Alati za izradu, ažuriranje i upravljanje bazama podataka, kao što su Oracle, MySQL i Microsoft SQL Server.

  • tehnologije oblaka

    Tehnologije koje omogućuju pristup hardveru, softveru, podacima i uslugama s pomoću udaljenih poslužitelja i softverskih mreža bez obzira na njihovu lokaciju i arhitekturu.

  • SAS Data Management

    Računalni program SAS Data Management alat je za integraciju informacija iz višestrukih aplikacija, koje su izradile i održavaju organizacije, u jednu dosljednu i transparentnu strukturu podataka, a razvila ga je softverska tvrtka SAS.

  • Teradata Database

    Računalni program Teradata Database alat je za izradu, ažuriranje i upravljanje bazama podataka, koji je razvila softverska tvrtka Teradata Corporation.

Međusektorske vještine
  • analiza podataka
  • računalstvo
  • statistika
Softver i tehnologije
Structured query language SQLSASPythonRMicrosoft SQL ServerThe MathWorks MATLABIBM SPSS StatisticsSalesforce softwareMicrosoft Visual BasicAdobe Creative Cloud softwareOracle DatabaseOracle Primavera Enterprise Project Portfolio ManagementExtensible markup language XMLOracle PeopleSoftC++Hypertext markup language HTMLTableauOracle JavaESRI ArcGIS softwareJavaScriptTeradata DatabaseGoogle AnalyticsBentley MicroStationCDassault Systemes SolidWorksAtlassian JIRAAutodesk RevitPerlMicrosoft Visual Basic for Applications VBAMarketo Marketing AutomationPHPAmazon Web Services AWS softwareMicrosoft Azure softwareMicrosoft TeamsTrimble SketchUp ProMySQLC#Eclipse IDESlackAtlassian Confluence
Ključne osobine koje su vam potrebne
Analitičko razmišljanje Priznanje Postignuće/Napori Postignuće Raznolikost Suradnja Integritet Pouzdanost Vođstvo Otpornost na stres Prilagodljivost/Fleksibilnost Neovisnost Inovacija Samokontrola Briga za druge Socijalna orijentacija
Ključne nagrade koje možete očekivati
PostignućeUvjeti radaPriznanjeOdnosiPodrškaNeovisnost
Kako se kvalificirati

Podatkovni inženjer: kako steći kvalifikacije i gdje studirati

Što je obično potrebno za kvalifikaciju: razina obrazovanja, gdje je to regulirana profesija i gdje studirati.

Tipična razina obrazovanja

Preddiplomski sveučilišni studij

Napredovanje u karijeri

Putovi rasta i slične uloge

Istražite tipične putove napredovanja u karijeri, srodne vještine i slične uloge kako biste planirali svoj sljedeći prijelaz.

Za organizacije

Podaci na ovoj stranici u službi su vaših učenika, klijenata i zaposlenika.

Uobičajena pitanja

Često postavljana pitanja

Koje su najvažnije vještine za podatkovnog inženjera/ku?
Osim znanja SQL-a i programskih jezika poput Python ili Java, važno je razumjeti principe dizajna baza podataka, ETL procese, cloud tehnologije (AWS, Azure, Google Cloud) i alate za upravljanje podacima poput Apache Spark ili Hadoop.
Kako se razlikuje uloga podatkovnog inženjera/ke od uloge podatkovnog znanstvenika/ce?
Podatkovni inženjer/ka se fokusira na izgradnju i održavanje infrastrukture za podatke, dok se podatkovni znanstvenik/ca bavi analizom tih podataka i izvlačenjem korisnih informacija. Inženjer osigurava da su podaci dostupni, a znanstvenik ih koristi za donošenje odluka.
Mogu li se kao freelancer/ka baviti ovom profesijom?
Da, uloga podatkovnog inženjera/ke je sve popularnija kao freelancing opcija. Mnoge tvrtke traže podršku za specifične projekte ili za dopunu postojećeg tima, što pruža priliku za rad na različitim projektima i s različitim tehnologijama.
Podatkovni Inženjer / Podatkovna Inženjerka — kolika je plaća u Sjedinjenim Državama?
108.970 dolara godišnje prema medijanu, na dan 2025-05. Medijani saveznih država kreću se od 60.470 do 156.590 dolara. Izvor: US Bureau of Labor Statistics. Podatak se odnosi na Sjedinjene Države i nije projekcija za Europu.

Izvori: ESCO O*NET ELA/EURES Cedefop BLS Podaci ažurirani 19. listopada 2026. O našim podacima