Klinički psiholog / klinička psihologinja

Primjenjivati kognitivne tehnike za promjenu ponašanja onih osoba čije liječenje obuhvaća kognitivnu prekvalifikaciju, rješavanje disfunkcionalnih emocija, neprilagođenog ponašanja te kognitivne postupke i sadržaje u obliku niza sustavnih postupaka.

Upotrebljavati razne strategije intervencije za liječenje pacijenata u kliničkoj psihologiji.

Primjenjivati kliničko psihološko liječenje za osobe svih dobi i skupina na temelju kliničke psihološke procjene.

Stvarati i održavati odgovarajuće okruženje gdje će se održavati psihoterapija, pri tome se pobrinuti da je prostor siguran, ugodan, usklađen s etosom psihoterapije te da zadovoljava potrebe pacijenata u najvećoj mogućoj mjeri.

Pružati psihološku potporu i emocionalno usmjeravanje pacijentima koji se suočavaju s kriznim situacijama.

Provoditi psihoterapijske intervencije prilagođene različitim fazama liječenja.

Raditi na problemima tijela i uma kao što su spektar ljudske seksualnosti i psihosomatska oboljenja.

Tumačiti psihološka testiranja kako bi se dobile informacije o inteligenciji, postignućima, interesima i osobnosti pacijenata.

Raditi na sastancima s pojedincima ili skupinama za pružanje terapije u kontroliranom okruženju.

Pružati psihološke intervencije pacijentima i članovima njihovih obitelji povezano s kroničnim bolestima kao što su rak i dijabetes. Intervencije i liječenja mogu obuhvaćati ublažavanje bolova, upravljanje stresom i drugim simptomima, smanjenje anksioznosti i prilagođavanje bolesti ili demenciji.

Pružati kliničko psihološko savjetovanje u vezi sa zdravstvenim poteškoćama, stanjima i mogućnostima za promjenu.

Primijeniti tehnike kliničkog rasuđivanja i kliničku procjenu pri primjeni niza odgovarajućih tehnika procjene, kao što su procjena mentalnog stanja, dijagnoza, dinamička formulacija i planiranje mogućeg liječenja.

Prepoznavati obrasce u emocijama pojedinaca primjenom raznih testova radi razumijevanja uzroka tih osjećaja.

Procjenjivati ponašanje i potrebe pacijenta promatranjem i prilagođenim intervjuima, upravljajući i interpretirajući psihometrijske i idiosinkratičke procjene.

Određivati dijagnoze za osobe s raznim problemima i mentalnim poremećajima, od kratkoročnih osobnih i emocionalnih problema do ozbiljnih, kroničnih mentalnih stanja, prepoznavanjem i kritičnim ocjenjivanjem svih mogućih problema s mentalnim zdravljem.

Prepoznavati i kritički ocjenjivati sva moguća pitanja povezana s mentalnim zdravljem/bolestima.

Prepoznati i dijagnosticirati opće medicinske, neurološke i primarne psihijatrijske simptome kao što su delirij, demencija, nasilne epizode, samoozljeđivanje itd.

Procjenjivati probleme djeteta ili mlade osobe s naglaskom na fizičke, genetske, razvojne, emocionalne, kognitivne, obrazovne, obiteljske, vršnjačke i društvene komponente te upotrebljavati informacije za utvrđivanje dijagnoze mentalnog poremećaja.

Procijeniti mogu li korisnici zdravstvene skrbi ugrožavati sebe ili druge te intervenirati kako bi se rizik sveo na najmanju moguću mjeru i primijeniti metode prevencije.

Upotrebljavati različite metode za prepoznavanje najprikladnije dijagnoze u uvjetima sa sličnim simptomima.

Pružati korisne informacije povezane sa zdravstvenim zanimanjima kako bi se osiguralo da se odluke u tom području politike donose u korist zajednica.

Pružati kliničku psihološku procjenu u pogledu zdravlja te ponašanja i iskustva koji su uvjetovani zdravstvenim stanjem i povezani s njime kao i obrazaca kliničkih bolesti i njihov utjecaj na ljudsko iskustvo i ponašanje.

Pružati strategije i potporu korisnicima zdravstvene zaštite sa socijalnim poteškoćama. Pomagati im da razumiju verbalno i neverbalno ponašanje te postupke drugih. Pružati im podršku da razviju bolje samopouzdanje u društvenim situacijama.

Osigurati da su pacijenti/klijenti u potpunosti informirani o rizicima i koristima predloženih načina liječenja kako bi mogli dati informirani pristanak, pri čemu se pacijenti/klijenti uključuju u postupak skrbi i liječenja.

Olakšavati postupak samospoznaje korisnika zdravstvene zaštite te im pomagati da se poduče o svojem stanju i postanu svjesniji raspoloženja, osjećaja, misli, ponašanja i njihovih uzroka te da ih mogu kontrolirati. Pomagati korisnicima zdravstvene zaštite da nauče upravljati problemima i poteškoćama i pritom postignu veću otpornost.

Komunicirati s klijentima i njihovim njegovateljima, uz dopuštenje pacijenta, kako bi ih se informiralo o napretku klijenata i pacijenata i zaštiti povjerljivosti.

Primjenjivati stručnu procjenu i procjenu temeljenu na dokazima, postavljanje ciljeva, isporuku intervencija i procjene klijenata, uzimajući u obzir razvojnu i kontekstualnu povijest klijenata u vlastitom području primjene.

Davati klinička psihološka stručna mišljenja i izvješća o uspješnosti, osobinama osobnosti, ponašanjima i mentalnim poremećajima.

Pružati savjete utemeljene na dokazima o tome kako izbjeći loše zdravlje, educirati i savjetovati pojedince i njihove njegovatelje o tome kako spriječiti loše zdravlje i/ili moći pružiti savjete o poboljšanju njihova okruženja ili zdravstvenih stanja. Pružati savjete o utvrđivanju rizika za zdravlje i pomoći pacijentima u povećanju otpornosti, usmjeravajući se na strategije prevencije i rane intervencije.

Pružati strategije utemeljene na dokazima radi promicanja zdravog života, sprječavanja bolesti i upravljanja njima.

Raditi s pacijentima i njihovim obiteljima u okviru psihološkog obrazovanja.

Pridonositi pružanju koordinirane i kontinuirane zdravstvene skrbi.

Sastavljati individualizirani plan liječenja u suradnji s pojedincima, nastojeći pritom uskladiti njihove potrebe, situaciju i ciljeve liječenja kako bi se maksimalno povećala vjerojatnost terapeutske koristi, uzimajući u obzir moguće osobne, socijalne i sistemske prepreke koje bi mogle narušiti liječenje.

Reagirati na odgovarajući način kada korisnik zdravstvene skrbi postaje hipermaničan, osjeća paniku, iznimno je tužan, agresivan, nasilan ili suicidalan, nakon odgovarajućeg osposobljavanja ako se radi u kontekstima u kojima pacijenti redovito prolaze kroz ekstremne emocije.

Evidentirati napredak korisnika zdravstvene zaštite kao reakciju na liječenje promatranjem, slušanjem i mjerenjem rezultata.

Voditi točne evidencije klijenata koje ispunjavaju i pravne te stručne standarde i etičke obveze kako bi se olakšalo upravljanje odnosima s klijentima, pri čemu se svi podaci klijenata (uključujući verbalni, pisani i elektronički) smatraju povjerljivima.

Pratiti i bilježi postupak i rezultate liječenja koje se upotrebljava u postupku psihoterapije.

Slijediti dogovorene protokole i smjernice kao podršku zdravstvenim uslugama koje pružaju zdravstvene ustanove, strukovna udruženja ili tijela te znanstvene organizacije.

Slijediti organizacijske standard i smjernice te standarde i smjernice specifične za odjel. Razumjeti motive organizacije i zajedničke sporazume te postupati u skladu s tim.

Promicati i poštovati raznolikost te zagovarati jednako postupanje prema svim rodnim, etničkim i manjinskim skupinama u organizacijama, kako bi se spriječila diskriminacija i osigurala uključivost i pozitivno okruženje.

Primjenjivati standarde kvalitete povezane s upravljanjem rizikom, sigurnosnim postupcima, povratnim informacijama pacijenata, probirima i medicinskim uređajima u svakodnevnoj praksi, s obzirom na to da ih priznaju nacionalne strukovne udruge i tijela.

Poštivati regionalno i nacionalno zakonodavstvo o zdravstvu kojim se uređuju odnosi između dobavljača, kupaca, prodavača zdravstvene industrije i pacijenata te pružanje zdravstvenih usluga.

Osiguravati profesionalno, djelotvorno i sigurno ponašanje prema korisnicima zdravstvene zaštite, prilagođavanje tehnika i postupaka u skladu s potrebama i sposobnostima osobe ili prevladavajućim uvjetima.

Uspostaviti, upravljati i održavati terapeutski odnos između psihoterapeuta i pacijenata na siguran, učinkovit način i s poštovanjem. Uspostaviti djelotvornu suradnju i samosvijest u odnosu. Pobrinuti se da su pacijenti svjesni da su njihovi interesi prioritet i upravljati kontaktom izvan seansa.

Razvijati uzajamni suradnički terapeutski odnos tijekom liječenja, njegovanja i stjecanja povjerenja i suradnje korisnika zdravstvene skrbi.

Promatrati uzorke psihološkog ponašanja pacijenta ili klijenta, koje može biti izvan njihove svijesti, kao što su neverbalne i predverbalne strukture, klinički procesi obrambenih mehanizama, otpori, prijenos i protuprijenos.

Pomagati pacijentu ili klijentu utvrditi i predvidjeti visokorizične situacije ili vanjske i unutarnje okidače. Podupirati ih u izradi boljih strategija za suočavanje i sigurnosnih planova u slučaju budućih poteškoća.